Otkrivena nova vrsta čoveka

[kojica]

Običan mali prst bio je dovoljan da potpuno promeni naš pogled na razvoj Homo sapiensa
i njegov život sa bliskim rođacima, poput Neandertalaca.

Nakon što je dve godine stajao zaboravljen, mali prst šestogodišnje devojčice otkrio je
dugo čuvanu tajnu - DNA dosad nepoznate vrste čoveka. Nova vrsta bila je srodnija
Neandertalcima nego Homo-sapiensu i postojala je paralelno s njima. Tokom razdoblja u
kojem su te vrste zajedno postojale, dolazilo je i do međusobnog mešanja, pa se deo
njihovog genetskog nasleđa integrisao u naš DNA.

Prst je star 30.000-50.000 godina, a otkriven je u jednoj pećini u južnom Sibiru. Vrsta je
nazvana Denisovanci, prema pećini Denisova, u kojoj je prst i pronađen. Pretpostavlja se
da su dve vrste došle u kontakt nakon što je Homo sapiens započeo naseljavanje tog
dela Azije, a stanovnici Papue Nove Gvineje i raznih južnopacifičkih ostrva nasledili su i
do 5% njihove DNA.

[kojica]

DNA izumrle vrste pronađen u današnjim ljudima

Istraživanje genoma Denisovanaca izvršeno je u Institutu Maks Plank, u Lajpcigu.
Neandertalci su se takođe mešali sa Homo sapiensom, a deo njihove DNA u nekim
pripadnicima Homo sapiensa iznosi od 1% do 4%.

Ovim otkrićem zaključeno je da su, u vreme kad je Homo sapiens napustio Afriku, na
svetu postojale četiri različite vrste čovjeka - Homo sapiens, Nenadertalci, Denisovanci i
"Hobiti", odnosno patuljasta vrsta Homo floresiensis.

Denisovanci su očito živeli u tom delu Azije, jer su njihovi geni dospeli od Sibira sve do
Melanezije. Za spomenuti udeo u DNA od oko 5% bilo je dovoljno i samo nekoliko
desetina parova koji su se ukrštali, a zasad nije poznato zašto je tako raširena grupa
jednostavno izumrla. Najverovatniji uzrok je opet Homo sapiens, koji je stupanjem na
scenu nagovestio slabljenje i izumiranje ostalih vrsta čoveka.

Poslednjih nekoliko desetine hiljada godina, kao moderna vrsta čoveka, sami smo na
Zemlji. Naših najbližih rođaka više nema, ali ovo otkriće čini se da pokazuje da nisu
potpuno izumrli i da i dalje žive u nama.

[причалица]

verujem u ovo da je tačno. velika je pustinja taj sibir.....ko zna šta će se tamo sve još naći.

[Sandokan]

O Denisovancima

Prije dvije godine otkrivena u ?pilji u ju?nom Sibiru, 30.000 godina stara kost iz prsta potje?e od mlade djevojke koja nije bila pripadnik ranih suvremenih ljudi niti neandertalaca, ve? je pripadala do sada nepoznatoj skupini ljudskih ro?aka koji su vjerojatno ?ivjeli na ve?em dijelu Azije tijekom kasnog pleistocena. Tko su to denisovanci, doznajte u nastavku...


Iako se fosilni ostaci sastoje od samo jednog fragmenta kosti i jednoga zuba, DNK izolirana iz kosti je bila dovoljna za sekvenciranje genoma, na temelju kojeg su znanstvenici do?li do zapanjuju?ih zaklju?aka o ovoj izumrloj grani ljudskog rodoslovnog stabla nazvanoj denisovanci, prema ?pilji gdje su fosilne kosti prona?ene. Otkri?e je u ?asopisu Nature objavio me?unarodni tim znanstvenika, od kojih je ve?ina sudjelovala u projektu ?Neandertalski genom". Suautor Richard Green sa Sveu?ili?ta u Kaliforniji (Santa Cruz) imao je glavnu ulogu u analizi sekvenciranih podataka, za ?to je dizajniran poseban portal na UCSC pretra?iva?u genoma (UCSC Genome Browser). Skupinu znanstvenika je vodio poznati autoritet na ovome polju - Svante P??bo s Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu (Njema?ka).
Uspore?uju?i genom denisovanaca s genomima suvremenih ljudi i neandertalaca, znanstvenici su odredili da su denisovanci sestrinska skupina neandertalaca, tj. da potje?u od iste ancestralne populacije koja se odvojila ranije od predaka dana?njih ljudi. Tako?er, istra?ivanjima su prona?eni iznena?uju?i dokazi o prisutnosti dijela genoma denisovanaca kod suvremenih Melane?ana*, ?to zna?i da je postojao kontakt izme?u denisovanaca i predaka Melane?ana, isto kao ?to su se neandertalci vjerojatno kri?ali sa precima svih suvremenih ne-Afrikanaca.
?Pri?a sada postaje malo kompliciranija", ka?e docent Green. ?Umjesto jednostavne pri?e o suvremenim ljudima koji migriraju iz Afrike i zamjenjuju neandertalce, na koju smo navikli, sada vidimo ove veoma ispremije?ane pri?e s vi?e sudionika i interakcija nego ?to smo ranije smatrali."
?ini se da su denisovanci bili veoma druga?iji, i genetski i morfolo?ki, od neandertalaca i suvremenih ljudi. Zub prona?en u istoj ?pilji kao i kost iz prsta morfolo?ki se razlikuju od neandertalaca i suvremenih ljudi te vi?e sli?e na ostatke mnogo starijih ljudskih predaka kao ?to su Homo habilis i Homo erectus. DNK analiza je pokazala da zub i kost iz prsta dolaze od razli?itih jedinki iz iste populacije.
Kost iz prsta je 2008. godine prona?ao ruski znanstvenik u ?pilji Denisova (fotografija desno) koja je arheolo?ko nalazi?te u ju?nom Sibiru. Svante P??bo, koji je prije radio s ruskim znanstvenicima, dobio je kost za istra?ivanja na drevnoj DNK. U Leipzigu su istra?iva?i izolirali DNK iz kosti te sekvencirali mitohondrijski genom, tj. manju DNK sekvencu odvojenu od kromosomske DNK, koju je lak?e dobiti iz starih uzoraka. Rezultati koji su objavljeni pro?le godine pokazali su iznena?uju?u divergenciju u odnosu na mitohondrijske genome neandertalaca i suvremenih ljudi, te su znanstvenici ubrzo po?eli raditi na sekvenciranju jezgrinog genoma.
?Sre?a je bila ?to je ovo otkri?e do?lo ubrzo nakon projekta neandertalskog genoma, budu?i da smo ve? imali okupljen tim spreman za sli?nu analizu", navodi Green te nastavlja: ?ovo je nevjerojatno dobro sa?uvan uzorak te je bio u?itak raditi s tako dobrim podacima. Ne znamo sve razloge za?to, ali gotovo je ?udesno koliko je dobro o?uvana ova DNK."
Prema njegovim rije?ima, veza izme?u denisovanaca i dana?njih Melane?ana je bila u potpunosti neo?ekivano otkri?e. Komparativna analiza, koja je uklju?ivala genome osoba s Nove Gvineje i i otoka Bougainville, pokazuje da genetski materijal koji dolazi od denisovanaca ?ini od 4 do 6% genoma nekih populacija Melane?ana. ??injenica da su denisovanci otkriveni u ju?nom Sibiru, ali su doprinijeli genetskom materijalu populacija suvremenih ljudi u jugoisto?noj Aziji sugerira da je njihova populacija mo?da bila ra?irena u Aziji tijekom kasnog pleistocena", smatra David Reich (Harvard Medical School) koji je vodio analizu populacijske genetike.
Nije jasno za?to fosilni dokazi nisu do sada otkrili postojanje ove grupe drevnih ljudskih ro?aka. Me?utim, Green dodaje kako se za kost iz prsta prvotno smatralo da pripada ranom suvremenom ?ovjeku, a da su zubi sli?ni drevnim ljudskim precima. ?Mogu?e je da su drugi uzorci krivo odre?eni, no sada, analiziraju?i DNK, mo?emo to?nije odrediti ?to oni zapravo jesu. Tehni?ki to postaje jednostavnije napraviti i to je odli?an nov na?in za izvla?enje informacija iz fosilnih ostataka."
U svjetlu genoma neandertalaca i denisovanaca, javlja se nova, kompleksnija slika evolucijske povijesti suvremenih ljudi i na?ih izumrlih ro?aka. Green smatra da je vjerojatno postojala ancestralna skupina koja je napustila Afriku prije otprilike 300.000 do 400.000 godina, te je brzo divergirala. Jedna grana su postali neandertalci, koji su se pro?irili po Europi, a druga grana je oti?la na istok te su postali denisovanci. Kada su suvremeni ljudi napustili Afriku prije otprilike 70.000 do 80.000 godina, prvo su susreli neandertalce. Taj susret je ostavio tragove nenadertalskog genoma raspr?enog kroz genome svih ne - Afrikanaca. Jedna skupina ljudi kasnije je do?la u kontakt s denisovancima te je ostavila tragove njihovog genoma u genomima ljudi koji su se smjestili na podru?ju Melanezije.
?Ovo istra?ivanje nam je donijelo nekoliko zanimljivih informacija, no voljeli bismo znati mnogo vi?e o denisovancima i njihovim interakcijama s ljudskim populacijama", navodi Green i dodaje: ?morate se pitati postoje li druge populacije koje tek trebaju biti otkrivene. Postoji li ?etvrti sudionik u ovoj pri?i?"

[причалица]

komša postao opasan ...a kad sve pročitam, onda ću da komentarišem